"Ljekovi iz kvalitetnog crnogoroskog bilja" - Momcilo Popovic, Farmont tekst iz glasnika privredne komore Crne Gore

Momčilo Popović, direktor i vlasnik kompanije FARMONT Ljekovi iz kvalitetnog crnogorskog bilja FARMONT je porodična firma koja je za deceniju i po rada konstantno povećavala promet, asortiman, ulagala u razvoj, širila djelatnost i sa početnih pet sada upošljava preko 40 radnika.
Utisak je da je formula uspjeha u ovom biznisu to što je vlasnik Momčilo Popović, manirom iskusnog menadžera, uvijek imao viziju kako i kuda dalje. Buduća primarna proizvodnja ljekova značiće proizvodnju medikamenata na bazi prirodnih supstanci, čemu će FARMONT pokloniti veliku pažnju, kako bi pratio aktuelni trend razvoja farmaceutske industrije u svijetu i u što većoj mjeri iskoristio zaista značajan i raznovrstan potencijal ljekovitog bilja u Crnoj Gori.
FARMONT će, ipak, u početku dati prednost širokoj lepezi generičkih proizvoda, čija aktivna supstanca nije prirodnog već hemijskog porijekla, shodno potrebama tržišta Crne Gore.

Glasnik: Predstavite Vašu firmu. Riječ je o porodičnom biznisu, prvo ste se dugo godina bavili prometom, a potom odlučili da krenete u proizvodnju ljekova. Odabrali ste proizvodnju što je teži, ali itekako vredniji i izazovniji put. Zašto?

M. Popović: Počeću od onog – zašto? Prije osnivanja „FARMONTa“ 2001. godine, više od 10 godina radio sam u oblasti prometa ljekova i zapazio da postoji značajan prostor za rad, s obzirom da je dugo vremena u toj oblasti bilo prisutno puno dobavljača van Crne Gore. Međutim, od prvog trenutka formiranja svoje firme, imao sam ideju da, ako se stvore uslovi, to preraste i u proizvodnju ljekova. Proizvodnjom ljekova u Crnoj Gori bavili su se samo Galenika i Hemofarm sa organičenim proizvodnim programom, a vidljivo je bilo da nedostaje proizvodnja široke palete ljekova, što je od strateškog značaja za svaku državu. Imao sam i značajan, ako ne i presudan, porodični motiv. Pored supruge, kćerka i sin su završili Farmaceutski fakultet, i smatrao sam da im mogu pomoći - da se radnim angažovanjem u ovoj oblasti, vežu za Crnu Goru, a i dio porodice da vidi sebe u tome poslu. Opredijelio sam se da osnujem svoju firmu u koju su se oni uključili po završetku studija. Počeli su da rade, specijalizuju se i doprinose razvoju posla. Sigurno je da bi bez ove dimenzije bilo nezamislivo da se krene u proizvodnju i realizaciju ovako zahtjevnog projekta, koji je i za Crnu Goru značajan, a ne samo za FARMONT. Pored toga, u samom početku mog radnog angažmana, u Republič- kom zavodu za planiranje Crne Gore, upoznao sam se sa kvalitetom i asortimanom ljekovitog bilja i šumskih plodova i značajem tog prirodnog resursa kojim Crna Gora raspolaže, a koji se već duže vrijeme veoma malo koristi. U predstavljanju firme značajno je istaći da smo prošle godine promijenili treći put lokaciju - Kosić Danilovgrad, na 12.500 m2 zemljišta i cca1.000 m2 poslovnog prostora - I faza, gdje su stvoreni svi uslovi za - savremeni distributivni centar i sekundarnu proizvodnju ljekova. U Murinu – Plavska opština, FARMONT ima u vlasništvu zemljoradničku zadrugu “Ekofrut” (cca 100.000 m2 sa hladnjačama i sušarom), koja je po kazivanju predstavnika opštine i mjesne zajednice, a i šire, jedna od uspješnijih privatizacija na sjeveru Crne Gore. U prostoru Titeksa, u kojem se FARMONT nalazio prije preseljenja na lokaciju u Kosiću, organizovana je - galenska proizvodnja.

Glasnik: Kako ste počeli, koliko imate zaposlenih, kakvi su poslovni bilansi, tržišna i poslovna orjentacija?

M. Popović: FARMONT je osnovan 2001. godine sa ukupno petoro ljudi. Bavi se prometom ljekova na veliko, prometom ljekova na malo u dvije apoteke, kao i prometom medicinskih sredstava, proizvodnjom bobičastog voća (aronija i malina), otkupom ljekobilja, sekundarnom proizvodnjom ljekova; galenskom proizvodnjom i raznim uslugama na domaćem i ino tržištu vezano za farmaciju. FARMONT zapošljava 40 radnika, značajan broj visokostručnog i specijalizovanog kadra, i sedam do devet saradnika mjesečno po Ugovoru o djelu. Poslovni bilansi su svake godine pozitivni sa rastućim trendom prometa od 10%-15% po godini od osnivanja do danas. Kompanija je svoje poslovanje orijentisala uglavnom na domaće tržište. Kada završimo probnu proizvodnju ljekova i dobijemo GMP sertifikat, otvaraju se mogućnosti i za izvoz ljekova. Što se tiče ljekovitog bilja i šumskih plodova stvorene su pretpostavke za značajniji otkup, preradu i plasman, pored domaćeg, i na inostrana tržišta.

Glasnik: Šta obuhvata sekundarna, a šta primarna proizvodnja ljekova.

M. Popović: Kao što je dijelom već rečeno u prethodnim odgovorima, FARMONT je u fazi realizacije veoma zahtjevnog projekta – proizvodnja ljekova i prerada ljekovitog bilja i šumskih plodova. Pored već realizovane I faze - savremeni distributivni centar i sekundarna proizvodnja ljekova, urađeni su temelji i zemljani radovi za čitavi projekat od 6900 m2 , kao i potrebna infrastruktura, trafostanica, agregat i bio-prečišćivač, treća saobraćajna traka, itd. Dobili smo od nadležnog državnog organa CALIMS - dozvolu za proizvodnju, nakon čega smo se pripremili i prošli Audit Američke firme – strateškog partnera u proizvodnji, čime su se stvorili svi uslovi da ubrzo počne i probna proizvodnja. U toku probne proizvodnje bićemo inspektovani za dobijanje najvećeg GMP standarda za proizvodnju ljekova, nakon čega FARMONT može da počne planiranu sekundarnu proizvodnju ljekova. Što se tiče primarne proizvodnje ljekova ona je vezana za realizaciju II faze projekta, u vezi čega su u toku intezivni razgovori za obezbjeđenje sredstava.

Glasnik: Možemo li reći da posebnu vrijednost ima pomenuta druga faza ovog projekta koja predviđa pokretanje primarne proizvodnje ljekova, zasnovane i na bazi prirodnih supstanci, uglavnom iz kvalitetnog ljekovitog bilja sa područja Crne Gore. Hvatate korak sa savremenim tokovima u svjetskoj farmaceutskoj industriji što je veoma važno. Kada bi to trebalo da krene, kome bi prodavali ove ljekove, koliko sve to košta?

M. Popović: Slažem se dijelom sa konstatacijom u Vašem pitanju - o važnosti II faze ovog projekta, koja predviđa i primarnu proizvodnju ljekova i preradu ljekovitog bilja i šumskih plodova, uglavnom sa područja Crne Gore. Druga faza je zaista neobično važna sa stanovišta potreba FARMONT-a u zaokruženju planiranog i stavljanja u mnogo veću funkciju svih potencijala koji su realizacijom I faze stvoreni i nagoviješteni. Međutim, radi preciznosti, buduća primarna proizvodnja ljekova neće značiti samo proizvodnju na bazi prirodnih supstanci, čemu ćemo zaista pokloniti veliku pažnju, kako bi pratili aktuelni trend razvoja farmaceutske industrije u svijetu i kako bismo u što većoj koristi.

Pretpostavljam da ste dobro informisani o vrstama i koli- činama ljekobilja i šumskih plodova koje imamo, pa Vas molim da kažete nešto i o tome, a znamo da su naši plodovi i ljekovito bilje izuzetnog kvaliteta.

M. Popović: U pravu ste, i pri tom treba znati - da je u Crnoj Gori evidentirano preko 2850 biljnih vrsta, od čega samo endemskih ima više od 40. Farmako – ekonomski interes postoji za oko 260 tih biljnih vrsta. Pored raznovrsnosti Crna Gora je u Evropi, kao i u SAD decenijama poznata i prepoznata kao riznica ljekovitog bilja, koje, u sebi, ima najveći sadržaj aktivne supstance u odnosu na ljekovito bilje u ostatku Evrope. Ne znam da li je široj javnosti poznato, ali SAD korisiti žalfiju samo iz Crne Gore poslijednjih 110 godina. Nekad smo imali primat u Evropi po izvozu ljekovitog bilja, čije su se količine kretale oko 4.000 tona godišnje. Na žalost, raspadom SFRJ i lošom privatizacijom Export bilja Risan i Bar bilja, taj primat nam je preuzela Albanija, što zbog loše kontrole izvoza ljekovitog bilja iz Crne Gore, što zbog ekspanzije albanske prerađivačke industrije, koja sad ima 20 fabrika za preradu ljekovitog bilja, pa većina našeg bilja ilegalno završava u Albaniji i dalje ide na tržište SAD i EU kao njihov proizvod. Kompanija FARMONT je odlučila da pokuša da vrati Crnoj Gori mjesto kojoj joj pripada na svjetskom tržištu ljekovitog bilja i ozbiljno je krenula u ovaj odgovoran posao, sa namjerom da sa- čuva prirodna bogastva Crne Gore od propadanja, kao i da motiviše ljude da se opet vrate ovom poslu putem plantažnog gajenja i sakupljanja ljekovitog bilja i šumskih plodova, od čega su mnoge porodice živjele i školovale svoju djecu. Mnogo je vrsta ljekovitog bilja u Crnoj Gori koje su vrijedne pažnje, kako za plantažno gajenje tako i za sakupljanje: žalfija, lincura, smilje, majčina dušica, hajdučka trava, zova, kantarion, pelin, zlatnica, ruzmarin, bršljan, konopljik, uva, lipa ... i još oko 50 veoma vrijednih vrsta kako sa farmaceutskog, tako i sa medicinskog stanovišta. Što se tiče šumskih plodova, s obzirom da u Crnoj Gori, pogotovo na sjeveru, nema teške industrije, prirodna staništa su potpuno čista i nezagađena tako da naši plodovi mogu lako da dobiju organski sertifikat i kao takvi da idu za izvoz u Evropu, ali se mora raditi na edukaciji berača, da ne dođemo u situaciju, karakterističnu poslednjih godina, da devastiramo borovnicu neplanskim branjem i branjem prije pune zrelosti. Da pomenem samo neke, koji se mogu uspješno plantažno gajiti i sakupljati: borovnica, šumska jagoda, malina, kupina, drijen, divlji nar, šipurak, kleka, džanarika, lijeska i još oko 15 vrsta za koje smatramo da mogu uspješno da se prerađuju i izvoze. Naravno, cilj naše kompanije nije samo izvoz sirovina, nego i finalizacija proizvoda, čemu smo posvetili posebnu pažnju, jer, kao farmaceutska kompanija, vidimo da je budućnost farmacije u proizvodnji ljekova na bazi prirodne supstance. To je i sadržaj II faze naše fabrike u Kosiću pored Danilovgrada, gdje je predviđena izgradnja linije za preradu ljekovitog bilja i nadamo se njenoj realizaciji u skorijoj budućnosti.

Glasnik: Već ste pomenuli sredstva neophodna za dalji razvoj ovog biznisa, a koliko ste novca do sada investirali?

M. Popović: Plantažni uzgoj, otkup i prerada ljekovitog bilja bi se odvijali na dva lokaliteta: U Kosiću – Bjelopavlićima i u Murinu – Plavska opština. U Kosiću bi se intezivnije prišlo razvoju ovog biznisa nakon završetka II faze koja bi, u pravom smislu riječi, bila značajan impuls plantažnom gajenju u Bjelopavlićkoj ravnici, i ne samo njoj, i otkupu ljekovitog bilja i šumskih plodova sa prirodnih staništa. Gašenjem dva u Crnoj Gori, veoma uspješna preduzeća – Bar Bilje i Risan Bilje, ukazalo je na činjenicu - o neiskorišćenosti prirodnih resursa u Crnoj Gori i nepostojanju jasnih pravaca razvoja. Pored značajnog ekonomskog potencijala, aktiviranje ove oblasti bi doprinijelo i upošljavanju značajnog broja stanovništva i demografskoj stabilizaciji ruralnog dijela Crne Gore, posebno njenog sjevera. Sredstva koja bi bila potrebna za ovaj dio u Kosiću, kao i sredstva potrebna za podizanje nivoa opremljenosti u Murini sadržana su u ukupnoj investiciji predviđenoj za II fazu. Do sada je u zemljoradničku zadrugu Murino uloženo preko 1.500.000 eura. Značajna sredstva je FARMONT sam uložio. Drugi dio sredstava bila su od – CKB 150.000€ i sredstva MIDAS-a 70.000€.

Glasnik: Hoće li Crna Gora u budućnosti biti prepoznata i po proizvodnji medikamenata i drugih preparata na bazi prirodnih supstanci. Je li Vam poznato da li ima interesovanja drugih poslovnih ljudi da se uključe u ovaj biznis?

M. Popović: U Evropi i svijetu nije nepoznato da je prostor Crne Gore, zahvaljujući svom raznovrsnom prirodnom ambijentu, gdje se primorski i kontinentalni klimati višestruko prepliću, bogat raznovrsnim biljnim vrstama sa posebnim naglaskom na veoma visok procenat aktivne prirodne supstance u njima. Ova osobina daje mnogim kulturama sa ovog područja posebnu vrijednost i značaj (žalfija, borovnica, smilje, lipa, jagorčevina, sremuš, iva, šipurak, drenjina itd…) U FARMONT-u smo ubijeđeni da u plantažnom gajenju, otkupu i preradi ljekovitog bilja i šumskih plodova leži značajan potencijal Crne Gore čemu posvećujemo, a i posvetićemo još veću pažnju, tako da je realno očekivati da će se u bliskoj budućnosti, možda, i Crna Gora prepoznavati po značajnijem korišćenju ovog raznovrsnog i kvalitetnog biljnog potencijala u farmaceutskoj industriji. Ovo naše ubjeđenje je zasnovano na dosada ostvarenim kontaktima sa partnerima iz Njemačke (i ne samo njima) koji su konkretni u svojim zahtjevima u pogledu biljnih kultura i koji su spremni da pored davanja sadnog materijala daju i odgovarajuće agro-tehnič- ke instrukcije u toku sadnje i branja. Ne možemo reći da ne postoji interesovanje drugih poslovnih ljudi i subjekata iz Crne Gore za ovaj biznis, ali do sada nema organizovanijeg i značajnijeg uključenja nekog od njih.

Glasnik: Koje ljekove ćete proizvoditi?

M. Popović: Kao što smo naprijed istakli, proizvodnja ljekova je u svakoj državi od strateškog značaja. Polazeći od toga FARMONT se opredijelio za ovu veoma zahtjevnu proizvodnju, kako u pogledu ispunjavanja standarda, tako i u pogledu kadra. Ustvari, FARMONT kada počne sa proizvodnjom postaje jedini proizvođač široke palete ljekova u Crnoj Gori. Predviđena proizvodnja će obuhvatiti pet grupa ljekova i 40 naziva (različiti oblici i jačina): analgetici i antipiretici, antiinflamatorni i antireumatski ljekovi, ljekovi za digestivni trakt, za kardiovaskularni sistem, i antiinfektivni ljekovi za sistemsku primjenu. Na ovaj način FARMONT će svojom proizvodnjom značajno doprinijeti - stabilnijem snadbijevanju ljekovima crnogorskog zdravstva.

Glasnik: Kao što ste pomenuli imate plantaže aronije i tu ste se dokazali uspješnim. Predstavite čitaocima Glasnika i taj Vaš posao.

M. Popović: Kompanija FARMONT je 2007. godine privatizovala Zemljoradničku zadrugu Murino, čije imanje se prostire na skoro 100.000 m2, sa objektom zadruge od 800 m². Zatekli smo zapušteno zemljište i objekat, jer se tu 20 godina ništa nije radilo. Krenuli smo sa adaptacijom objekta, radom i u dogovoru sa stručnim ljudima, odlučili smo se za gajenje aronije i maline, sa orijentacijom na organsku proizvodnju, jer smatramo da je budućnost poljoprivrede Crne Gore upravo u organskoj proizvodnji hrane. Prvu plantažu aronije u Crnoj Gori bojažljivo smo zasadili 2008. godine, na prostoru naše Zemljoradničke zadruge. Ubrzo se potvrdilo da je zemljište idealno za uzgoj ove biljne vrste. Investirali smo u opremu za navodnjavanje, iskopali dva bunara, ogradili cio prostor. Investicije su se nastavile, sa povećanjem površina pod aronijom i malinom, kao logičan slijed događaja. Investirali smo u objekat zadruge – prvo, adaptacija objekta (elektro i vodovodna instalacija, krov...), instalirali jednu hladnjaču i sušaru, a potom, u skladu sa razvojnom politikom firme, investirali u još dvije hladnjače za skladištenje voća, tunel za zamrzavanje, aronije i maline i drugog voća kao i u manipulativnu komoru. Povedeni našim primjerom, mnogi poljoprivrednici iz Berana, Andrijevice, Plava i iz drugih krajeva Crne Gore, su se odlučili upravo za organski uzgoj aronije, što nas je podstaklo da sa njima formiramo nacionalno Udruženje proizvođača i prerađivača aronije Crne Gore, koje sad okuplja preko 60 proizvođača aronije. Svim članovima pružamo stručnu pomoć, jer imamo agronoma, experta za uzgoj ove, po mnogim istraživanjima, veoma ljekovite voćne vrste. Naravno, naša Kompanija neće se tu zaustaviti, jer dalji planovi obuhvataju - nabavku linije za proizvodnju sokova, čime se nadamo da će naš, domaći sok od aronije, i drugih vrsta, svojim kvalitetom, dijelom, zamijeniti uvozne sokove i da će ljudi u Crnoj Gori početi da prepoznaju i više koriste crnogorske proizvode u svojoj ishrani. Trudićemo se da proširimo paletu naših proizvoda, za koje se nadamo da će, zbog svog kvaliteta, naći mjesto kako na domaćem, tako i na inostranom tržištu.

Glasnik: Kakav je poslovni ambijent u Crnoj Gori za razvoj privatnog biznisa?

M. Popović: Poslovni ambijent za razvoj privatnog biznisa u Crnoj Gori se stalno unapređuje raznim mjerama Vlade Crne Gore u smislu stvaranja što šire baze privrednih subjekata, privlačenja stranih investicija i samim tim stvaranja povoljnijih uslova za veću uposlenost u Crnoj Gori. Međutim, i pored evidentno relaksiranijeg poslovnog ambijenta u odnosu na prethodni period, predstoje brojne smetnje, za što efikasniji razvoj biznisa u Crnoj Gori. Pomenimo samo neke: sporost administracije u fazi registrovanja privrednih subjekata, prilikom dobijanja raznih dozvola, saglasnosti, itd…; zakon o dužničko-povjerilačkim odnosima predstavlja značajnu smetnju privrednim subjektima u ulozi povjerilaca i njihova potraživanja čine nesigurnim i dugoročnim; bankarski sistem u Crnoj Gori karakterišu visoke kamate kao i cijene njihovih usluga, veoma nestimulativna investiciona politika – od visine kamata do višestrukog obezbjeđenja povrata investicije (tzv kolateral)…; u prometu ljekovima i medicinskim sredstvima u apotekama, neophodno je izjednačiti osnove privređivanja privatnog i državnog sektora. U dijelu poljoprivredne proizvodnje ima veliki broj pitanja koja već duži vremenski period opterećuju uslove privređivanja poljoprivrednih proizvođača. Tu bih prije svega pomenuo nepostojanje Agrarnog garantnog fonda, kao evropske tekovine sa tradicijom dugom preko 100 godina. Ova forma podrške razvoju poljoprivrede se pokazala kao izuzetan stimulans sa veoma malim procentom loših kredita – oko jedan odsto!!! Poznato je da se bez finansiranja razvoja malih gazdinstava, koja su inače karakteristika crnogorske poljoprivrede, ne može računati na ozbiljniji razvoj poljoprivrede. Mala gazdinstva, koja su osiromašena, iz svojih sredstava ne mogu praviti ulaganja u podizanju zasada ili proširenju stada, a sa svojom imovinom su neprihvatljiva za banke. U tom slučaju Agrarni garantni fond igra presudnu ulogu i pruža šansu malim gazdinstvima da ulažu i razvijaju svoj biznis.

Glasnik: Ako bi željeli da komentarišete i nešto što Vas nijesmo pitali molim Vas da to učinite.

M. Popović: Želim da istaknem one čija je pomoć FARMONT-u bila dragocjena u dosadašnjoj realizaciji ovog zahtjevnog Projekta: - Preko BAS Programa, Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj je sa polovinom sredstava finansirala izradu Fizibiliti studije i Biznis plana, koji su zadovoljili njihove najstrože kriterijume. - Investiciono razvojni Fond sa 210.000 € i Crnogorska komercijalna banka sa 750.000 eura su, pored FARMONT-a, učestvovali u zatvaranju finansijske konstrukcije I FAZE u iznosu od 1.2 miliona eura. - Želim takođe da istaknem veoma pozitivnan odnos prema projektu – Lokalne uprave Danilovgrad, kao i podršku od strane resornog Ministarstva zdravlja, Agencije za ljekove CG (CALIMS) i Republičkog fonda zdravstva. Naravno, pored ostalog – angažovanje i podrška porodice su od presudnog uticaja da se danas u FARMONT-u sa optimizmom gleda u budućnost.